Žuti tramvaj zaplovio dubrovačkim ulicama

1910.

Dugo su trajale pripreme do puštanja u promet jednog limenog sanduka koji će, nadamo se, postati pravi ljubimac i simbol suvremenog Dubrovnika, ali ipak se dogodilo – jučer 22. prosinca 1910. je žuti tramvaj „zaplovio“ šinama, spajajući stara gradska vrata na Pilama i luku u Gružu koja nije dio grada nego zasebna općina. Žuti dubrovački tramvaj jedini je dalmatinski tramvaj, a ideja je došla već 1901. godine, kad je u Dubrovniku proradila elektrana.

Potom je 1905. osnovan Odbor za gradnju električnog tramvaja, a gradnja je obavljena u rekordnom roku – za samo 48 radnih dana. Od tvrtke "Grazer Wagonen und Maschinenfabrik" nabavljeno je pet motornih vozila, tri zatvorene prikolice te kolni ormar i kolni slog. U promet su jučer puštene dvije tramvajske linije: od Pila do kolodvora te od Pila do Lapada. U motorna vozila putnici ulaze na stražnjoj, a izlaze na prednjoj platformi, dok u prikolicu ulaze sa svih strana, a postoji i vagon za poštu. Još jedna posebnost dubrovačkog tramvaja - moguće je naručiti posebne tramvajske vožnje izvan voznog reda!

Puštanje u promet dubrovačkog tramvaja veliki je pothvat, mnogi veći gradovi još nemaju niti električnu energiju, a kamoli javni prijevoz na tu „novotariju“. U akciji su sudjelovali neki od najuglednijih građana, a među inicijatorima spominju se markiz Luko Bona, kapetan Ivo Papi, dr. Miho Papi, dr. Arturo Saraka, Mato Sarić, dr. Antun Puljezi, dr. Mato Gracić i dr. Ivo Degiulli. Donesen je zaključak da Grad sredstvima sudjeluje sa 60 tisuća kruna, a Gruž sa 40 tisuća kruna. Oprezniji Dubrovčani tražili su da Dubrovnik i Gruž sudjeluju u jednakim dijelovima, držeći da će Gružani imati od tramvaja mnogo više koristi nego građani i da će vrijednost zemljišta u Gružu narasti. Svako prijevozno sredstvo na tračnicama spada pod Cesarsko Kraljevsko Ministarstvo Željeznica, koje jedino izdaje koncesije za vozila na tračnicama, pa je i novo društvo dobilo ime Dubrovačka električna željeznica.

Prvo tramvajsko vozilo, inače zelene boje – prebojano u žutu boju, krenulo je iz remize u Gruž na Pile točno u 11 sati i 30 minuta. Prvo tramvajsko vozilo dočekalo je na Pilama brojno građanstvo, a svirkom ga je u promet ispratila glazba „Gundulić“.

Točno u podne krenulo je to vozilo s Pila prema Gružu u svoju prvu redovnu vožnju, a prvog dana poslijepodne ovim „čudom“ na struju prevezlo se više od tri tisuće osoba! Dubrovački tramvaj prošao je najvažniji test, a građani su ga prihvatili, i to već prvog dana.

Prvi tramvaji, unatoč dosta velikom usponu, postižu maksimalnu brzinu od oko 40-45 km/h, a uz Boninovo bi vozili tek malo brže od pješaka, od 7 do 10 km/h. U tramvajima su postavljeni telefoni kojima se može s bilo kojeg dijela pruge prikopčati telefon na zaseban vod koji visi na stupovima, i razgovarati s remizom u slučaju kvara, dok je ranije kondukter bio prisiljen napustiti vozilo i tražiti najbliži telefon.